Razglednica “Pozdrav iz Vrapča“

Razglednica “Pozdrav iz Vrapča“

U najnovijem broju časopisa Socijalna psihijatrija izašao je članak o Vrapčanskoj razglednici.

Ninoslav Mimica1,2, Snježana Spitzmüller1
1Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb, Hrvatska, 2Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska

UVOD

Rázglednica – im. ž. G rázglednicē; mn. N rázglednice, G rázglednīcā (poštanska karta sa slikom grada, krajolika, spomenika i sl. koja se šalje obično s kakva putovanja). Lijep navod o razglednicama dao je Zvonimir Milčec u svojoj knjizi Pozdrav iz Zagreba gdje razglednicu opisuje kao „mali format velike ljubavi prema gradu“ (1). Razglednice se mogu razvrstati prema motivima pa tako postoje razglednice s motivima povijesnih građevina, motivima prirode, narodnih nošnji itd. Razglednica je zapravo pismeni oblik komunikacije, njezin nastanak vežemo uz razvoj prometa, a potom i poštanske službe. Način komunikacije slanjem razglednica postaje strahovito popularan krajem 20. stoljeća kada se dnevno u svijetu pošiljalo 4 milijuna primjeraka. Prve razglednice tiskane su 1869. godine u Beču. Vremenom, razvoj fotografije i reprodukcijske tehnike uvelike su umnožile proizvodnju i upotrebu razglednica stoga danas imaju uporabnu svrhu i kao suvenir i predmet zbirki. Zanimljivo je njihovo proučavanje putem kojeg dobivamo uvid o razvoju tiskarskih tehnika, a prikazani crteži i fotografije odražavaju umjetničke mogućnosti i ukuse određenih sredina. Razglednice nam služe kao autentični dokumenti pojedinog povijesnog razdoblja, umjetničkog, društvenog, kulturnog, a temeljem prikaza na njima moguće je obnoviti razrušene povijesne spomenike, imati često podatke koji su zaista važni povjesničarima i arhitektima (štukature na zgradama, original ne boje građevina i spomenika itd. čemu smo svjedoci nakon Domovinskog rata i nedavnog potresa u Zagrebu). Proučavanjem i sakupljanjem razglednica (deltiologija) čuvamo kako svoju tako i svjetsku povijesnu, kulturnu i spomeničku baštinu (2).

RAZGLEDNICA BOLNICE VRAPČE

Razglednica Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu u naravi je fotografija slike glavne zgrade Psihijatrijske bolnice Vrapče, današnje Klinike za psihijatriju Vrapče, akademskog slikara Zoltana Gabora. Prikazuje glavnu zgradu bolnice Vrapče, izgrađenu davne 1879. godine (sl. 1). Na poleđini razglednice piše: ZOLTAN GABOR: “Bolnica 1879“ gvaš-lazura, te OFFSET TISAK “ZRINSKI“ ČAKOVEC (sl. 2). Dimenzija razglednice je 15 x 10 cm. Godina tiskanja razglednice nije navedena.

Malim istraživanjem doznali smo da je ova razglednica bila tiskana 1979. godine, povodom 100-te obljetnice Bolnice Vrapče te je inicijalno poslužila kao pozivnica. Ova slika Bolnice Vrapče objavljena je i u monografiji koja je tom prigodom tiskana (3) ali i u još nekim kasnijim publikacijama (4). Puno godina kasnije ova razglednica ukrasila je i poster autora Zdravka Pecotića i Mire Štengl-Martinjak, a koji je bio prikazan na 1. hrvatskom kongresu o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem na Brijunima od 30. rujna do 3. listopada 1997. godine (5).

Zoltan Gabor rođen je 31. ožujka 1922. godine u Dolnjoj Lendavi. Nakon završenog redovitog studija Odjela za likovnu umjetnost Odsjeka za slikarstvo Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, pohađao je „specijalku“ na Odjelu za slikarstvo (studij tadašnje „specijalke“ odgovara današnjem poslijediplomskom studiju). Diplomirao je 1951. godine u klasi Marijana Detonija (6). U svom bogatom životu radio je kao profesor likovnog odgoja, pripremao buduoće studente za prijamni ispit za Školu primijenjene umjetnosti, a za svoj likovni i obrazovni rad uvijek je ocjenjivan visokom ocjenom. Bio je stalni suradnik izdavačkih kuća „Naprijed“ i „Školske knjige“, imao samostalnu izložbu u Parizu 1953. godine, bio suradnik Zagrebačkog kazališta lutaka do 1961. godine. U Klinici za psihijatriju Vrapče radio je kao likovni terapeut na Općem odjelu od 1964. do 1988. godine (7). Preminuo je u Zagrebu 27. veljače 2010. godine.

 

SLIKA 1. Razglednica Psihijatrijske bolnice Vrapče, prednja strana

PROMIŠLJANJA

Mnoge psihijatrijske institucije, tj. azili u svijetu, poglavito u Sjedinjenim Američkim državama imali su svoje razglednice koje su najčešće bile fotografije tih ustanova, bilo crno-bijele ili u boji (8). Nije nam poznato da je to bio slučajna području Hrvatske. U pre-informatičko doba i u doba slabo razvijene telekomunikacije, tj. kada nije svatko u džepu imao mobitel, pisalo se puno više nego danas, s putovanja su se obavezno slale razglednice. Razglednice o kojima je ovdje riječ služile su korisnicima/štićenicima ustanova kao mogućnost komunikacije sa svojim bližnjima. Ljepota i monumentalnost mnogih tadašnjih azila ili sanatorija išla je u prilog destigmatizaciji psihijatrije i psihičkih bolesti, tim više što je tekst na poleđini razglednice svatko mogao pročitati te je ona zapravo bila otvorena poruka ne samo određenoj (adresiranoj) osobi, a svojim otvorenim sadržajem „odavala je i obiteljsku povijest“.

Zanimalo nas je jesu li i druge hrvatske psihijatrijske ustanove imale svoju razglednicu. U tom smislu smo pregledali postojeće monografije Neuropsihijatrijske bolnice .Dr. Ivan Barbot. iz Popovače (9), Psihijatrijske bolnice Rab (10), Bajnskih dvora (11), i kontaktirali kolege iz Psihijatrijske bolnice .Sv. Ivan. (prije Jankomir), Psihijatrijske bolnice Ugljan i Psihijatrijske bolnice Lopača. Nismo dobili podatak da je neka od navedenih ustanova imala svoju razglednicu, izuzev razglednice Bajnskih dvora. Međutim, ta razglednica potječe iz doba kada je ovaj dvorac služio kao klimatsko lječilište za infektivne bolesnike.

SLIKA 2. Razglednica Psihijatrijske bolnice Vrapče, stražnja strana

ZAKLJUČAK

Iako ne znamo koliko je bolesnika poslalo vrapčansku razglednicu i nažalost nemamo neki primjerak upotrijebljene razglednice, možemo pretpostaviti da je ova razglednica bila u upotrebi i otputovala u mnoge krajeve Hrvatske, bivše Jugoslavije, Europe pa i svijeta. Ova jedina, koliko je nama poznato, razglednica jedne hrvatske psihijatrijske ustanove u isto je vrijeme dokument jednog vremena i umjetnički izraz, a sasvim sigurno je posebna, neobičnija i „hrabrija“ od ostalih razglednica tog vremena, upravo zbog mjesta iz kojeg je bila poslana.

ZAHVALA

Hvala prof. dr. sc. Dragici Kozarić Kovačić i dr. Miri Štengl-Martinjak na usmenim podatcima povezanim s povijesnim kontekstom nastanka ove razglednice.

LITERATURA

  1. Milčec Z. Pozdrav iz Zagreba. Zagreb: Mladost, 1987.
  2. Puljar S. Putujuće slike: razglednice – kulturnoantropološki dokumenti. Nar umjet 1997; 34(2): 153-65.
  3. Turčin R, Lipovac M, Matijaca B i sur. (ur). Psihijatrijska bolnica Vrapče 1879-1979. Zagreb: Psihijatrijska bolnica Vrapče, 1979.
  4. Jukić V. Bolnica Vrapče kao nakladnik – stručnjaci bolnice kao autori knjiga povodom 136. obljetnice Bolnice Vrapče. Soc psihijat 2015; 43(3): 156-63.
  5. Mimica N, Jukić V. Knjiga postera stručnjaka Psihijatrijske bolnice Vrapče 1978. – 2006. Zagreb: Psihijatrijska bolnica Vrapče, 2006, str. 158-9.
  6. Biffel J, Seder Đ, Pejaković M, Šimat-Banov I, Tišljar Z, Turković V (ur). Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu 1907-1987, Monografija prigodom 80. godišnjice ALU u Zagrebu. Zagreb: ALU, 1987.
  7. Brečić P, Ostojić D, Stijačić D, Jukić V. Od radne terapije i rekreacije do psihosocijalnih metoda liječenja i rehabilitacije psihijatrijskih bolesnika u bolnici „Vrapče “. Soc psihijat 2013; 41(3): 174-81.
  8. Bogdan R, Marshall A. Views of the Asylum: Picture postcard depiction of institutions for people with mental disorders in the early 20th century. Visual Sociology 1997;12(1):4-27. doi: 10.1080/14725869708583772
  9. Bamburač J (ur). Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. Ivan Barbot“ u Popovači 1934.-1984. Popovača: Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. Ivan Barbot“, 1984.
  10. Šendula Jengić V, Hodak J (ur). Psihijatrijska bolnica Rab – 55+ godina rada za mentalno zdravlje. Rab: Psihijatrijska bolnica Rab, 2012.
  11. Brajša P. Bajnski dvori – neobičan razvoj jedne obične psihijatrije. Varaždin: NIŠRO, 1986.

Soc. psihijat. Vol. 48 (2020) No. 4, p. 439-443.